Ala... nakon bure sa GoogleSky, pola interneta vrišti kako nova verzija GoogleEarth-a ima skrivenu opciju flight simulatora koji se pokreće sa Ctrl-Alt-A. Slažem se... meni je GoogleEarth aplikacija desetljeća i najzabavnija, uvjetno rečeno, GIS aplikacija na kojoj sam potrošio sate i sate.
Probao sam na svom Ubuntu-u i stvarno radi... ha, zabavno je naročito ako imate cache-irane podloge za područje iznad kojeg letite. Bez joystick-a nije toliko uzbudljivo. U svakom slučaju probajte :)
Wednesday, September 5, 2007
MapGuide opensources 1.2
Izašao je novi MapGuide 1.2. MapGuide je web bazirana platforma koja omogućava brzi razvoj GIS web aplikacija. Između ostalog MapGuide ima mogućnost spajanja preko ArcSDE-a na Oracle i Oracle spatial, i podršku za ODBC, zapravo što se tiče pristupa podacima najvažnije je to da ima podršku za FDO (APi-ji za manipulaciju geo podacima gdje god se oni nalazili)..., ima API-je za PHP, .NET, Java i JS, ima i developer kit Fusion, uz njega se dobije i Ajax web aplikacija i radi se dosta na njemu za razliku od ostalih , sličnih komada SW (MapServer i Geoserver)
Inače prije dvije godine Autodesk je otvorio kod i dao ga zajednici (zadržao je MapGuide Enterprise) a kako se radi o kvalitetnom proizvodu objeručke ga je prihvatla OSGeo fondacija koja dalje vodi razvoj tog SW-a.
Što donosi nova verzija pogledajte ovdje, a koliko će to igrati ulogu kada dođe na red instalacija vidjet ćemo kojom brzinom će se updatee-ati ostali paketi u Ubuntu repozitoriju koje MapGuide koristi (FDO, GDAL, PROJ). Kako je i nepisano pravilo, koristit ću pakete iz repozitorija pa ću prema tome odabrati i verziju MapGuide-a koja radi sa dostupnim paketima.
Elem, na ovom držim oko i čini mi se da obećava.
Inače prije dvije godine Autodesk je otvorio kod i dao ga zajednici (zadržao je MapGuide Enterprise) a kako se radi o kvalitetnom proizvodu objeručke ga je prihvatla OSGeo fondacija koja dalje vodi razvoj tog SW-a.
Što donosi nova verzija pogledajte ovdje, a koliko će to igrati ulogu kada dođe na red instalacija vidjet ćemo kojom brzinom će se updatee-ati ostali paketi u Ubuntu repozitoriju koje MapGuide koristi (FDO, GDAL, PROJ). Kako je i nepisano pravilo, koristit ću pakete iz repozitorija pa ću prema tome odabrati i verziju MapGuide-a koja radi sa dostupnim paketima.
Elem, na ovom držim oko i čini mi se da obećava.
Tuesday, September 4, 2007
BigTiff
U GIS-u će te se često sretati sa GeoTiff i Tiff formatima slika koji se najčešće koriste kao format rasterskih podataka. GeoTiff je extenzija Tiff formata koja živi više od desetljeća, ali imala je jedan problem koji će se izgleda uskoro prevazići. Radi se o ograničenju rasterskih slika na veličinu od 4GB koji zna predstavljati problem pri radu sa velikim rasterskim slikama i mozaicima.
80'-ih godina, nakon objavljivanja libtiff biblioteke, većina software-a mogli su vrlo lako podržati prikaz ovog formata, da bi devedesetih godina na libtiff kodu bila izgrađena i extenzija libgeotiff. Ograničenje je dolazilo zbog 32-bitnog offset-a na tiff datotekama pa su korisnici često tražili zamjenaski format za rad s velikim mozaicima.
Frank Warmerdam jedan od najvrijednijih ljudi OSS GIS svijeta i jedan od održavatelja-a libgeotif biblioteke pokrenuo je inicijativu za izradom nove specifikacije tiff formata koja bi podržavala veličinu tiff datoteka većih od 4GB. Tako je rođen BigTiff. Inače pogledajte listu projekata na kojima Frank radi. Sve su to krucijalni projekti koje koristi većina gis alata.
GeoTiff specifikacija u osnovi zadržava stari Tiff format uz izmjene korištenja 64-bitnog offset-a koji potencijalno omogućava veličine slika do18000 petabajta (prvi put čujem, tako sam pročitao). Ostali aspekti formata će ostati ne promjenjeni uključujući mehanizam tagiranja, slikovni model i ekstenziju kao što je GeoTiff. Jedino što format neće biti kompatibilan sa starijim verzijama što može dovesti do problema pri migraciji, jer osim što se moraju zamjeniti formati moraju se zamjeniti i biblioteke i to na svim komadima software-a koji koriste te biblioteke u sustavu. Kod izmjene tako krucijalnih GIS biblioteka svar se pokreće lančano... libtiff i libgeotiff koristi GDAL koji opet koristi PostGis i Mapserver ili čak ArcGis Server tj. općenito većina GIS alata. Nadam se da će za prvu ruku omogućiti podršku za oba formata.
Elem, da skratim... Frank je dogovorio sa Joris Van Damme-om (jednom od arhitekata libgeotiff) da to naprave a ovaj drugi nije imao vremena dok se nisu pojavili sponzori s lovom. Eto uletjeli su i WeoGeo, Leica Geosystems Geospatial Imaging i Frank najavljuje implementaciju BigTiff-a u verziji 1.5.0 GDAL-a. Znači uskoro imamo podršku za rastere do 18000PB :).
80'-ih godina, nakon objavljivanja libtiff biblioteke, većina software-a mogli su vrlo lako podržati prikaz ovog formata, da bi devedesetih godina na libtiff kodu bila izgrađena i extenzija libgeotiff. Ograničenje je dolazilo zbog 32-bitnog offset-a na tiff datotekama pa su korisnici često tražili zamjenaski format za rad s velikim mozaicima.
Frank Warmerdam jedan od najvrijednijih ljudi OSS GIS svijeta i jedan od održavatelja-a libgeotif biblioteke pokrenuo je inicijativu za izradom nove specifikacije tiff formata koja bi podržavala veličinu tiff datoteka većih od 4GB. Tako je rođen BigTiff. Inače pogledajte listu projekata na kojima Frank radi. Sve su to krucijalni projekti koje koristi većina gis alata.
GeoTiff specifikacija u osnovi zadržava stari Tiff format uz izmjene korištenja 64-bitnog offset-a koji potencijalno omogućava veličine slika do18000 petabajta (prvi put čujem, tako sam pročitao). Ostali aspekti formata će ostati ne promjenjeni uključujući mehanizam tagiranja, slikovni model i ekstenziju kao što je GeoTiff. Jedino što format neće biti kompatibilan sa starijim verzijama što može dovesti do problema pri migraciji, jer osim što se moraju zamjeniti formati moraju se zamjeniti i biblioteke i to na svim komadima software-a koji koriste te biblioteke u sustavu. Kod izmjene tako krucijalnih GIS biblioteka svar se pokreće lančano... libtiff i libgeotiff koristi GDAL koji opet koristi PostGis i Mapserver ili čak ArcGis Server tj. općenito većina GIS alata. Nadam se da će za prvu ruku omogućiti podršku za oba formata.
Elem, da skratim... Frank je dogovorio sa Joris Van Damme-om (jednom od arhitekata libgeotiff) da to naprave a ovaj drugi nije imao vremena dok se nisu pojavili sponzori s lovom. Eto uletjeli su i WeoGeo, Leica Geosystems Geospatial Imaging i Frank najavljuje implementaciju BigTiff-a u verziji 1.5.0 GDAL-a. Znači uskoro imamo podršku za rastere do 18000PB :).
Thursday, August 30, 2007
O arhitekturi
Evo ovako... meni je bitno sa GIS-om izaći na web i općenito taj WEB dio priče me posebno intersira, zato sam zacrtao da se posloži ovakva vertikala.
Baza će naravno biti PostgreSQL mada i MySQL od nedavno ima podršku za prostorne podake, no zbog dužeg razvoja i stabilnijeg ponašanja izabrao sam PostgreSQL. Da bi Postgres postao prostorna baza trebat će mu extenzija Postgis jer tek nakon instalaci PostGIS-a ona postaje prostorna.
Od desktop alata izabrao sam QGIS. Jako pristojan alat i nadam se da ću ga više spominjati kad dođem do tog djela. Ne želim se previše baviti samim podacima pa je on sasvim dovoljan za ono što trebam. Probat ću i GRASS GIS mada mi prvi pokušaj inicijalizacije nije uspio ali vratit ću se na njega.
U srednjem sloju će biti gužva... montirat ću i Mapserver koji postoji u Ubuntu-ovim paketima, pa GeoServer i MapGuide. Zapravo radi se o image serverima na srednjem sloju koji web aplikaciji isporučuju izgeneriranu sliku ovisno o upitu. Naravno sliku generira od podataka iz baze. Sva tri komada su hvaljena a o prednostima jednog nad drugim otom-potom.
Ima nešto i slobodnih aplikacija tj. web preglednika pa samo da naslutim montiranje Pmapper-a i preglednika koji dolaze sa ovim SW komadima.
Trebat će još hrpa biblioteka kao GDAL/OGR, PROJ i sl...kad do tog dođem.
Slijedeći put montiramo bazu. Znači instalacija i inicijalizacija PostgreSQL-a na Ubuntu-u.
Nešto sam sigurno zaboravio....
Baza će naravno biti PostgreSQL mada i MySQL od nedavno ima podršku za prostorne podake, no zbog dužeg razvoja i stabilnijeg ponašanja izabrao sam PostgreSQL. Da bi Postgres postao prostorna baza trebat će mu extenzija Postgis jer tek nakon instalaci PostGIS-a ona postaje prostorna.
Od desktop alata izabrao sam QGIS. Jako pristojan alat i nadam se da ću ga više spominjati kad dođem do tog djela. Ne želim se previše baviti samim podacima pa je on sasvim dovoljan za ono što trebam. Probat ću i GRASS GIS mada mi prvi pokušaj inicijalizacije nije uspio ali vratit ću se na njega.
U srednjem sloju će biti gužva... montirat ću i Mapserver koji postoji u Ubuntu-ovim paketima, pa GeoServer i MapGuide. Zapravo radi se o image serverima na srednjem sloju koji web aplikaciji isporučuju izgeneriranu sliku ovisno o upitu. Naravno sliku generira od podataka iz baze. Sva tri komada su hvaljena a o prednostima jednog nad drugim otom-potom.
Ima nešto i slobodnih aplikacija tj. web preglednika pa samo da naslutim montiranje Pmapper-a i preglednika koji dolaze sa ovim SW komadima.
Trebat će još hrpa biblioteka kao GDAL/OGR, PROJ i sl...kad do tog dođem.
Slijedeći put montiramo bazu. Znači instalacija i inicijalizacija PostgreSQL-a na Ubuntu-u.
Nešto sam sigurno zaboravio....
Ubuntu GIS
Montirao sam Ubuntu Linux distribuciju. Mnogi Linux puritanci će se buniti i reći da je ta distribucija za žene... Linux je Linux i od Debiana sam odustao i rješio krenuti sa Ubuntu-om prije svega zbog ažurnog održavanja paketa ali i zbog vrlo živog community-ja. Uostalom Ubuntu je dobra i vrlo stabilna distra koliko god neko poljuvao po njoj,... ali to vam je kao Dinamo-Hajduk spike.
Elem ako već imate instaliran Ubuntu i zanima vas GIS obavezno ažurirate vaš listu sa repozitorijima. U /etc/apt/sources.list dodajte repo-e koje održava jedan čeh (http://les-ejk.cz/). Dakle ko ne zna kako evo.
$ sudo nano /etc/apt/sources.list
Dodate sledeće linije na kraj fajla:
deb http://les-ejk.cz/ubuntu feisty multi verse
deb-src http://les-ejk.cz/ubuntu feisty multiverse
i izađete sa Ctrl+x i onda potvrdite da hoćete snimiti promjene.
Naravno ovo vrijedi ako koristite Ubuntu Feisty ili 7.4 mada na ima i za Breezy. Poslije toga update-ajte svoje pakete ako ste imali već nešto instalirano.
$sudo apt-get update
$sudo apt-get upgrade
Naime Jáchym Čepický održava neke vrlo korisne pakete koje ćete sigurno trebati za GIS. Između ostalog GRASS GIS, GDAL, PROJ, MapServer, QGIS, GPSBabel i dependency-e.
Drugo bino odredište za je Ubuntu GIS Wiki tj. dio Ubuntu zajednice koja se okupila oko GIS-a ali ta priča nije u potpunosti zaživila... no postoji pa će možda s vremenom i GIS paketi biti ažurniji. Tamo se može naći i popis GIS paketa koji su dostupni Ubuntu-ovim paketnim sustavom Apt (možete koristiti i synaptic ili aptitude).
Elem ako već imate instaliran Ubuntu i zanima vas GIS obavezno ažurirate vaš listu sa repozitorijima. U /etc/apt/sources.list dodajte repo-e koje održava jedan čeh (http://les-ejk.cz/). Dakle ko ne zna kako evo.
$ sudo nano /etc/apt/sources.list
Dodate sledeće linije na kraj fajla:
deb http://les-ejk.cz/ubuntu feisty multi verse
deb-src http://les-ejk.cz/ubuntu feisty multiverse
i izađete sa Ctrl+x i onda potvrdite da hoćete snimiti promjene.
Naravno ovo vrijedi ako koristite Ubuntu Feisty ili 7.4 mada na ima i za Breezy. Poslije toga update-ajte svoje pakete ako ste imali već nešto instalirano.
$sudo apt-get update
$sudo apt-get upgrade
Naime Jáchym Čepický održava neke vrlo korisne pakete koje ćete sigurno trebati za GIS. Između ostalog GRASS GIS, GDAL, PROJ, MapServer, QGIS, GPSBabel i dependency-e.
Drugo bino odredište za je Ubuntu GIS Wiki tj. dio Ubuntu zajednice koja se okupila oko GIS-a ali ta priča nije u potpunosti zaživila... no postoji pa će možda s vremenom i GIS paketi biti ažurniji. Tamo se može naći i popis GIS paketa koji su dostupni Ubuntu-ovim paketnim sustavom Apt (možete koristiti i synaptic ili aptitude).
Zašto hackinspace ili o hakiranju prostora?
Hackiranje je pristup stvarima i svijetu, nešto kao umjetnost u svijetu informatike. Kako kažu nije bitno što radiš nego kako to radiš, a ono 'kako' može biti hackerski. Dakle rastavljat ćemo i sastavljati sve što se može, a po prirodi stvari mogu se rastavljati one stavi koje su otvorene jer rastavljati zatvorene stvari nije hackiranje nego crackiranje (tj. kamen se može samo razbiti). Ovaj put hackirat ćemo prostor ili njegovo informatičko ozbiljenje tj. Geografske informacijske sustave i to otvorene sustave. Očekujte puno Linuxa i slobodnog software-a, a neću zaboraviti ni proprietary SW naročito ako imam nešto loše reći o njima :)... bit će i o servisima i o internetu općenito.
Elem počeo sam slagati GIS potpuno baziran na slobodnom software-u pa će ovdje pokušati voditi i dokumentaciju o razvoju.
Elem počeo sam slagati GIS potpuno baziran na slobodnom software-u pa će ovdje pokušati voditi i dokumentaciju o razvoju.
Evo blog o GIS-u
Pozdrav, evo mene opet... Već sam jednom počinjao pisati ovaj blog ali pošto ga nitko nije čitao zatvorio sam ga. Već sam počeo po raznim forumima gnjaviti ljude preopširnim postovima pa su mi rekli da opet počnem pa evo ...Dakle pisat ću o GIS-u ili o Geografskim informacijski sustavima a ako bude netko koga zanima ova tematika, meni ce biti drago. Have fun!
Subscribe to:
Posts (Atom)